Vransko jezero

Geografski položaj

Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, nalazi se u Dalmaciji pokraj Pakoštana, vrlo blizu mora. Jezero s priobaljem ujedno je park prirode s ornitološkim rezervatom u sjeverozapadnom dijelu, a uvrštavanjem na Ramsarski popis našlo se među najvažnijim svjetskim močvarnim područjima. Vransko jezero dugo je 13,6 km, a široko 1,4-3,4 km te se pruža paralelno s morskom obalom od Pakoštana do Pirovca.
Vransko jezero je krško polje ispunjeno vodom, a po položaju prema razini svjetskog mora je kriptodepresija (-4m). Produljenog je oblika i plitko, tako je u sjeverozapadnom dijelu najpliće (0,5-1m) te obraslo šašom i trskom, a prema jugoistočnom dijelu je dublje i tamo doseže najveću dubinu (4-6m).
Vodostaj je promjenjiv i ovisi o količini oborinskih voda tijekom godine na cijelom slivnom području. Varijacije vodostaja kreću se između 1-2 m, s najvećim dotokom vode u proljeće i najnižim vodostajem ljeti. Jezerska voda je blago boćata, a zaslanjivanje je uzrokovano boćatim izvorima u Vranskom polju, prodorom morske vode iz područja Biograda te podzemnim propustima kroz vapnenački greben u predjelu Modravice. Za sušnih godina i niskih vodostaja u jezeru se događaju veći prodori morske vode kroz kanal Prosika.

Ribe

U današnjoj strukturi riba Vranskog jezera, samo su četiri vrste autohtone: jegulja, riječna babica, glavočić vodenjak i drlja, dok su ostale unesene slučajno ili radi uzgoja, a to su: som, šaran, štuka, linjak, gambuzija, babuška, bezribica te od morskih vrsta oliga i više vrsta cipala.
Jegulja je na Vranskom jezeru strogo zaštićena te ju je zabranjeno na bilo koji način loviti ili ometati u migraciji.
Invazivne vrste babušku, gambuziju, sunčanicu i bezribicu dopušteno je neograničeno loviti te je zabranjeno vraćanje ulovljenih primjeraka natrag u vodu.

Ribolovni tereni i ribolov

Športski ribolov se može obavljati na cijelom području Vranskog jezera, osim na području posebnog ornitološkog rezervata „Sjeverozapadni dio Vranskog jezera“, gdje je zabranjen ribolov, poribljavanje, prihrana ribljeg fonda, vožnja plovilima te bilo kakvo uznemiravanje ptica ili radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je ovo područje proglašeno ornitološkim rezervatom.
Najatraktivnije ribolovne pozicije nalaze se na južnoj strani jezera gdje se izmjenjuju strme kamenite obale i šljunčane uvale, na potezu od Crkvina, uz borovu šumu u Dragama pa sve do Prosike.
Sportski ribolov smije se obavljati s najviše tri ribolovna štapa sa po jednom udicom.
Iznimno, umjetni mamac (varalica) može imati više od jedne udice, a najviše dvije s ili bez kontra kuke.
Kod uporabe umjetnog mamca dozvoljen je ribolov s jednim ribolovnim priborom (štapom).
Zabranjeno je loviti ribu uz uporabu strane (alohtone) vrste ribe kao mamca.
Dopušta se korištenje prirodnih mamaca isključivo ulovljenih u jezeru, uz maksimalnu prihranu na ribolovnoj poziciji u ukupnoj količini od 2 kg po danu (boile, zrnevlje, brašnasta hrana i sl.).
U slučaju korištenja boili kao mamca, prilikom izrade istih nije dopušteno koristiti kemikalije kao sastojke.
Dozvoljen je dnevni ulov od 2 komada ukupne težine do 8 kg, za sljedeće vrste: štuka, som, šaran, linjak, cipal putnik, cipal balavac i cipal glavaš. Dopuštena količina dnevnog ulova ne odnosi se na trofejni ulov te je dnevno dozvoljeno uloviti samo jedan primjerak trofejne ribe koja može biti teža od 8 kg.
Noćni ribolov i noćenje na ribolovnim pozicijama nisu dopušteni; noćenje je moguće samo na za to predviđenim i označenim mjestima.
Dopuštena je uporaba plovila maksimalne dužine do 4 m i s pogonskim motorom do maksimalno 3,75 KW (5KS), uz zabranu ribolova iz plovila koje se kreće (panulanje).
Vransko jezero je već desetljećima omiljena destinacija domaćih i inozemnih športskih ribiča, a sve više je i poklonika svjetskog trenda “catch&realase” ribolova (ulovi i pusti).